Procena o 130.000 ljudi koji su izgubili život, uključujući još uvek 10.000 nestalih, u ratovima na teritoriji nekadašnje SFRJ  potiče od nevladinih organizacija koje su do te brojke došle na osnovu objavljenih lista imena žrtava a koje su u stručnim krugovima, od strane žrtava i u javnosti prihvaćene kao realne, procene Demografske službe MKTJ  o broju ljudskih žrtava u BiH od 1992. do 1995. godine,  knjige „Sukob u brojevima“ („Conflict in numbers“) demografkinje Eve Tabeau, i broja imena žrtava ratnih zločina, čiji je identitet utvrđen u predmetima pred MKTJ i domaćim sudovima.

REKOM mreža pomirenja (RMP) nastavlja procec REKOM, promoviše društvenu potrebu da se sačini regionalni popis žrtava u ratovima devedesetih.  Da je već puno učinjeno pokazuju podaci o poimeničnim evidencijama žrtava čiji su autori stekli podršku žrtava, medija, stručne i najšire javnosti. Te evidenicije su proverljive, utemeljene na više nezavisnih izvora o svakoj pojedinačnoj žrtvi, i predstavljaju osnovu za sveobuhvatni popis žrtava koji će sprovesti neki novi lideri na Balkanu.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u januaru 2018. godine objavio je podatke da je u ratu u Hrvatskoj život izgubilo, sa nestalima, 22.211 osoba, i to 13.914 stradalih na hrvatskoj strani i 7.204 na području Republike Srpske Krajine. Centar je tada najavio objavljivanje imena žrtava, ali to još uvek nije učinjeno.

Documenta, članica RMP, sačinila je listu sa 9.384 imena žrtava stradalih u ratu u Hrvatskoj.

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas je sačinio listu stradalih Srba na teritoriji Hrvatske, sa 7.389 imena.

Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC) je  objavio imena 100.885 ljudi koji su izgubili život u ratu u BiH u četiri toma Bosanske knjige mrtvih.

Fond za humanitarno pravo je sačinio listu državljana Srbije i Crne Gore, koji su izgubili život ili nestali u ratu u Hrvatskoj i BiH, sa imenima 2.051 osobe.

Fond za humanitarno pravo i Fond za humanitarno pravo Kosovo objavili su evidenciju žrtava u vezi sa ratom na Kosovu, sa imenima 13.617 žrtava, uključujući imena još 1.642 nestale osobe. Ta evidenicija, utemeljena na preko 50.000 izvora, smatra se najpouzdanijom evidencijom o stvarnim žrtvama u vezi sa ratom na Kosovu 1998–2000.