Izvor: V.K./HRT/Hina
Od političara se očekuje da ne dovode u pitanje ratne zločine, ne odlikuju one koje su optuženi ili osuđeni za njih, ne gledaju samo svoje zemlje i žrtve, već da priznaju patnju svih žrtava, poručeno je u utorak na 15. Forumu za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama.
– Prošlost se ne može zaboraviti, patnju treba priznati, to treba biti temelj gospodarskog i kulturnog razvoja. Vjerujemo da se činjenice o stradanjima svih žrtava trebaju ugrađivati i trebaju se tražiti načini kako razvijati simboličke korake, istaknula je voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić na skupu s nazivom “Pomirenje nema alternativu”, koji organizira REKOM mreža pomirenja.
Važno je da oni koji su najvidljiviji javnosti šalju poruke pomirenja
Ocijenila je kako je u vrijeme hrvatskih predsjednika Mesića i Josipovića, srpskog predsjednika Tadića ili kosovske predsjednice Jahjage bilo puno više razumijevanja za značaj simboličkih koraka prema pomirenju nego što ih ima sada.
Ipak, smatra kako u Hrvatskoj postoji proces od vremena kada je premijer Plenković prvi puta bio u Varivodama na mjestu stradanja srpskih civila i otkad predstavnici SNV-a odlaze pokloniti se žrtvama u Vukovar.
No, podsjetila je i na ovogodišnji incident u Škabrnji, kada je dio branitelja okrenuo leđa potpredsjednici Vlade iz redova SDSS-a.
Teršelič je istaknula kako je važno da oni koji su najvidljiviji javnosti – političari, komentatori, umjetnici, šalju poruke pomirenja, priznaju patnje žrtava i uvažavaju činjenice o počinjenim ratnim zločinima.
Važno je i lokalizirati proces pomirenja, posebno u mjestima stradavanja, raditi simbolične geste i u razgovor uključiti ljudi s različitih političkih i nacionalnih strana.
Kandić: Hrvatska se od 2015. udaljila od regionalne suradnje
Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo iz Srbije upozorila je kako u Srbiji vladaju politički ekstremizam, odbijanje bavljenja s prošlošću i teritorijalni problemi koji ne održavaju potrebe običnih ljudi.
Smatra kako je dio srpskih građana umoran od toga, no dobar dio je pod utjecajem strašne ratnohuškačke i ekstremističke propagande.
– Onaj tko sluša određene televizijske stanice ili čita tabloide živi neki paralelan život, pojasnila je.
Ocijenila je kako je Srbiji potrebno novo lice, pokret, građanski aktivizam i pobuna protiv vladavine jednog kako bi došlo do pomirenja, no potrebna joj je i konstruktivna Europska unija, podrška iz regije, a posebno podrška Hrvatske.
Kandić je navela kako je Hrvatska do 2015. bila lider u regionalnoj suradnji što se tiče procesuiranja ratnih zločina, pomirenja i suradnje, no od tada se udaljila, a suradnja je prestala.
– Danas je u Hrvatskoj najviše suđenja u odsustvu, što se polako prenosi u sve druge zemlje. To unazađivanje kaznenog pravosuđa je rezultat lošeg djelovanja političkih elita, poručila je.
Istraživanje: Mladi podržavaju proces suočavanja s prošlošću
Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na Forumu je prvi put predstavila rezultate istraživanja stajališta mladih u Hrvatskoj o ratnim devedesetima, koje je provedeno u ožujku 2022. nad 514 osoba iz cijele Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina.
Istraživanje je pokazalo kako mladi načelno podržavaju proces suočavanja s prošlošću i da se procesuiraju zločini neovisno o nacionalnosti počinitelja, ali postoje elementi relativizacije i nedostatka znanja.
Njihovi stavovi i (ne)znanja odražavaju službeni narativ o Domovinskom ratu, ali i međugeneracijski prijenos sjećanja u obitelji. Škola je tek na šestom mjestu u prenošenju informacija, a mladi vjerojatno imaju i slabiji interes za te teme.
Istraživanje je također pokazalo snažnu povezanost obiteljskog iskustva tijekom rata i stajališta o ratnim devedesetima pa su tako ispitanici čiji članovi obitelji nisu izravno sudjelovali u ratu ili nisu bili njime izravno pogođeni češće kritičniji prema negativnim stranama Domovinskog rata.
Zagreb