Rešo Gutlić, njegov sin Enes Gutlić, Atif Balić, njegov sin Enes Balić i Arif Gutlić
Bosanski Muslimani iz Rašinovca. Srpske snage su ih ubile 21. na 22.9.1992. godine ispred njihove porodične kuće. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani, identifikovani DNK analizom i sahranjeni.
Azra Didović
Bosanska Muslimanka, šetsomesečna beba, iz Bosanskog PetrovcaIzgubila je život kada su srpske snage bacile ručnu bombu na njenu kuću otprrilike 21.9.1992. godine. Njeni posmrtni ostaci su identifikovani i sahranjeni.
Ibrahim Bolić, njegova supruga Esma Bolić i Safet Fazlić
Bosanski Muslimani iz Bosanskog Petrovca. Dana 24.9.1992. godine bili su u konvoju kamiona, kojim su napuštali opštinu. U blizini Ključa je neko otvorio vatru na kamion i ubio Boliće i Safeta Fazlića. Njihova tela su razmenjena u Travniku za zarobljenje srpske vojnike. Identifikovani su DNK analizom i sahranjeni.
Džemil Fazlić
Izjava data Tužilaštvu MKTJ 7.i 16.4.2000. godine.
Bosanski Musliman iz Bosanskog Petrovca, referent u Odsjeku za TO, potom prebačen na poziciju saobraćajnog kontrolora. Trojica srpskih policajaca su ga uhapsila 1.7.1992. godine u porodičnoj kući. Odveli su ga u SJB Bosanski Petrovac, a sutrandan je prebačen u logor „Kozila“. Oslobođen je 21.8.1992. godine. Nakon mesec dana izbegao u .
„
***
Dana 20. septembra 1992. godine počeli su s masovnim ubistvima u Bosanskom Petrovcu. Čuo sam mnogo pucnjave u gradu.
Čuo sam za mnoga ubistva i poznata su mi imena žrtava i počinioca, ali nijedan od tih incidenata nisam vidio. […] Dana 20. septembra 1992. godine Dragišić je takođe ubio Safeta Terzića i Eldina Zajkića. Oko ponoći 21. ili 22. septembra, ispred porodične kuće Atifa Balića u Rašinovcu, ubijeno je petoro ljudi. To su bili Rešo Gutlić, njegov sin Enes Gutlić, Atif Balić, njegov sin Enes Balić i Arif Gutlić. U kući je bilo dvadesetak ljudi, a srpski vojnici su iz podruma izveli sve muškarce i nekoliko minuta kasnije ih ustrijelili. Tamo je bila i majka Atifa Gutlića.
Od aprila do 24. septembra 1992. ubijeni je šezedestak osoba iz Bosanskog Petrovca. Ubijena je i jedna šestomejesečna beba, Azra Didović. Srpski vojnici su u jednu prostoriju kuće ubacili ručnu bombu.
***
Dana 24. septembra, kad smo se sastali kod motela, ušao sam u kamion s ceradom. U kamionu je bilo oko 130 ljudi. Svaka je osoba morala platiti u srpskim dinarima. Nismo mogli mijenjati novac koji smo držali u banci, pa smo morali pronaći lokalne preprodavače. […] Prilikom izlaska s tog područja, kad smo prilazili Ključu, neko je pucao na konvoj i u mom kamionu ubijeno je troje ljudi. To su bili Ibrahim Bolić, njegova supruga Esma Bolić i moj brat Safet Fazlić. Zaustavili smo se u Ključu i vozač je zatražio da iznesemo tijela. Odbio sam da tijela ostavim u Ključu, pa smo nastavili put. Mislim da su u konvoju bila tri autobusa, a sve ostalo su bili kamioni. Mislim da je tu bilo ukupno 2.500 ljudi, žena djece i muškaraca. Osim ovo troje ljudi koji su ubijeni u mom kamionu, u jednom drugom kamionu ubijena je još jedna osoba. Po dolasku u Smetove u blizini Travnika, natjerali su nas da očistimo kamion, iznesemo sva tijela i ostavimo ih tu radi razmjene. Mene su pretukli zato što sam htio zatržati tijelo svoga brata, što mi nisu dozvolili. Učestvovao sam u iznošenju tijela, te u razmjeni koja je izvršena nakon našeg dolaska u Travnik. Tijelo mog brata i ostala tijela su razmijenjeni.
***
“
